Zagađenje vazduha na području Beograda potiče iz sektora grejanja stanova i domaćinstava, iz sobraćaja i termoelektrana na ugalj.
Analiza Svetske banke o nivoima i izvorima zagađenja vazduha u Beogradu, koja obuhvata teritoriju grada sa obližnjim gradovima Smederevo i Pančevo, pokazala je da se najveći izvori zagađenja nalaze u samom urbanom području – toplane, grejanje u domaćinstvima i drumski saobraćaj, a onda van granica grada – termoelektrane i grejanje u seoskim domaćinstvima.
Emisije PM2,5 sada su 27,4 mikrograma, a Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da budu ispod 10 mikrograma
U analizi, koja je predstavljena danas na skupu Balkanski vazduh – Između dve vatre u organizaciji RES Fondacije, navodi se da su sada prosečne godišnje emisije najopasnijeg zagađivača vazduha – suspendovanih čestica PM2,5, u Beogradu 27,4 mikrograma po kubnom metru, a preporuka Svetske zdravstvene organizacije je da budu ispod 10 mikrograma kako bi se izbeglo ugrožavanje zdravlja ljudi.
Primena samo dve mere bi drastično poboljšala kvalitet vazduha
Kvalitet vazduha u narednih 12 meseci mogao bi drastično da se poboljša ne samo u Beogradu, već i u Srbiji, ako bi se sprovele dve mere – smanjenje dozvoljene koncentracije sumpora u mazutu za grejanje i smanjenje emisija sumpor-dioksida u četiri elektrane Elektroprivrede Srbije (EPS).
U analizi su, kako je naveo autor Sarath Guttikunda, iz Svetske banke, uključeni i podaci iz velikih industrijskih postrojenja, ali i sa deponija građevinskog otpada i kamenoloma, koji su povezani sa građevinskom industrijom, jer su uzrok prašine koja zagađuje vazduh. Naravno, korišćeni su i podaci srpske Agencije za zaštitu životne sredine.
Situacija u Sarajevu i Skoplju je slična kao u Beogradu
Ista analiza je urađena i za Sarajevo i Skoplje, i u sva tri grada, kako je dodao, situacija je slična.
Mere koje bi dale rezultat za godinu dana

Guttikunda je naveo da je urađena procena efekata dve mere za smanjenje emisija sumpor-dioksida (SO2), čija primena bi već u 2021. mogla da da rezultate.
Smanjiti dozvoljeni procenat sumpora u mazutu za grejanje
Prva je smanjenje dozvoljene koncentracije sumpora u mazutu, koji se koristi za grejanje, sa 3% na 1%, i to bi moglo da stupi na snagu 1. januara 2021, a druga je smanjenje emisija SO2 iz termoelektrana Nikola Tesla A i B i Kostolac A i B na nivo koji je predviđen postojećim Nacionalnim planom za smanjenje emisija (eng. National Emissions Reduction Plan – NERP).
Smanjiti emisije SO2 u četiri termoelektrane EPS-a
Prva mera bi na nivou Srbije donela smanjenje godišnjih emisija SO2 za 42 odsto, a druga za 83 odsto, dok bi smanjenje u Beogradu bilo 18 i 22 odsto, naveo je Guttikunda.
Kako do smanjenja emisija PM2,5 na nivo preporuke SZO

U analizi se navodi i šta je potrebno da bi se emisije suspendovanih čestica PM2,5 koje su sada 27 mikrograma po kubnom metru snize na nivo od 10 mikrograma, što je preporuka Svetske zdravstvene organizacije.
I sprečavanje požara na njivama može da smanji zagađenje
Da bi se smanjile emisije na preporučeni nivo potrebne su mere u pet sektora. Neophodno je smanjiti emisije iz drumskog saobraćaja 75%, u istom procentu i emisije iz grejanja, 100% emisije iz otvorenih požara na njivama, 50% emisije iz industrijskih postrojenja i 75% iz izvora van gradskog područja, u najvećem delu iz termoelektrana.
Guttikunda je naglasio da će smanjenje emisija iz drumskog saobraćaja, industrije i termoelektrana popraviti kvalitet vazduha tokom cele godine, a iz sektora grejanja samo tokom zimskih meseci.
Izvor: Balkan Green Energy News